Ulomci i tehnologija izrade ranoneolitičkih keramičkih posuda s lokaliteta Sveti Mihovil kod Bala
_________________________________________________________
Izrazito plodno tlo, relativna blizina morske obale i više lokacija izvora pitke
vode na području Bala omogućili su ljudskim zajednicama tijekom neolitika da
nasele ove prostore i koriste prirodne resurse za život i razvoj. Do sada su u
okolnom području i u neposrednoj blizini Bala otkrivene dvije manje lokacije
koje su bile korištene tijekom različitih neolitičkih razdoblja; brdo Sv. Mihovil i
uzvisina Mušego. Na brdu Sv. Mihovil, koji dominira nad područjem od Vodnjana do Rovinja i na kojem se nalaze ostaci brončanodobnog gradinskog naselja te srednjovjekovnih ruševinskih ostataka benediktinskog samostana, izvršena su arheološka sondažna istraživanja u tri navrata; 1992./1993., 2006. i 2007. godine.
Među iskopanom arheološkom građom evidentirano je više ulomaka keramičkih posuda koji pripadaju neolitičkom razdoblju. Za nas su važni ulomci keramičkih posuda koji su ukrašeni tipičnim urezanim i utisnutim ukrasnim motivima koji su karakteristični za ranoneolitičko impresso kulturno razdoblje istočne jadranske obale. Ovi otkriveni keramički ulomci pripadaju razvijenoj klasičnoj fazi koja je značajna za kraj impresso kulture na Jadranu. Ulomci keramičkih posuda sa Sv. Mihovila ukazuju na to da je ova lokacija vjerojatno predstavljala istureno manje naselje neolitičkih stočara koje je bilo povezano s nekim središnjim naseljem koje se nalazilo u plodnim ravnicama baljanskog područja. U ovome katalogu obrađeni su i prezentirani neki od ranoneolitičkih keramičkih ulomaka s lokaliteta Sv. Mihovil – Bale koji su pronađeni tijekom arheoloških istraživanja 2006. i 2007. godine, a koji pripadaju ranoneolitičkoj impresso kulturi na području Istre
_________________________________________________________
Najbliže paralele impresso ranoneolitičkih ulomaka keramičkih posuda otkrivenih na nalazištima istarskog poluotoka
Ulomci keramičkih posuda koji pripadaju ranoneolitičkom razdoblju impresso
kulture istočnojadranskog prostora (oko 5750 – 5500 g. pr. Kr.) otkriveni su na više lokaliteta na području Istre; na otvorenom i u pećinama. To su Vižula i Vrčevan u Medulinu, Kargadur kod Ližnjana, Debeljak na poluotoku Rt Kamenjak (Premantura), Ribarska koliba i Veli Vrh u Puli, Šandalja kod Pule, Vrčin blizu Vodnjana, Stancija Cecilija kod Vodnjana, Ljubićeva pećina na području Marčane, Vela gromača kod Kavrana, Pradišelski rt u Pavičinima, Mušego u blizini Rovinja, Šeraja kod Limskog kanala, Sv. Mihovil kod Bala i pećina Jačmica u sjeveroistočnoj Istri (sl. 1). U većini slučajeva ovo su lokacije sa slučajnim nalazima ili s otkrivenom manjom količinom ranoneolitičke impresso keramike.
Kao prava, veća ili manja, jednoslojna nalazišta izdvajaju se Vižula – Medulin, Vrčevan – Medulin, Veli Vrh – Pula, Debeljak – Rt Kamenjak (Premantura), Vela gromača – Kavran i Stancija Cecilija – Vodnjan. Pored njih imamo nalazišta na kojima osim dokumentirane ranoneolitičke impresso kulture nalazimo i materijalnu građu koja pripada srednjem neolitiku (danilska kultura) i kasnom neolitiku (hvarska kultura), a to su Kargadur – Ližnjan, Ljubićeva pećina – Marčana, Sv. Mihovil – Bale i Pradišelski rt - Pavičini. Nešto daljnje analogije nalazimo na pećinskim lokalitetima na Cresu i Lošinju, kao i na brojnim nalazištima na otvorenom i u pećinama na području Dalmacije, gdje su otkriveni bogati nalazi fragmenata keramičkih posuda karakterističnih za ranoneolitičko razdoblje ili impresso kulturu, datiranih u vrijeme od 6000 – 5800 pa do 5500 g. pr. Kr. Oko 5500 godina pr. Kr. na području istočne obale Jadrana započinje razdoblje danilske kulture. Prema keramičkoj građi, na pojedinim nalazištima Istre, ali vrlo kratko, paralelno s početnom fazom danilske kulture još traje impresso kulturna tradicija.
- Sl. 1 Satelitska karta rasprostranjenosti ranoneolitičkih nalazišta u Istri
nalazišta na otvorenom
predgradinska nalazišta
pećinska nalazišta
ranoneolitički kulturni slojevi otkriveni u temeljima brončanodobnih gomila
1) Sveti Mihovil (San Michele); 2) Mušego (Monsego); 3) Stancija Cecilija (Stanzia Cecilia); 4) Vrčin (Monte Orsino); 5) Vižula (Isola del Vescovo) 6) Kargadur (Carigador/Lisignano); 7) Vrčevan (Vercivan); 8) Debeljak; 9) Ribarska koliba (Capanna del Pescatore); 10) Šandalja (San Daniele); 11) Veli vrh (Montegrande), 12) Ljubićeva pećina; 13) Vela gromača; 14) Pradišelski rt (Punta Pradisel); 15) Nezakcij (Nesazio / Nesactium); 16) Šeraja (Serraio); 17) Jačmica
___________________________________________________________
Ulomci ranoneolitičkih keramičkih posuda - izrada, oblikovanje i njihova namjena
Ulomci ranoneolitičkih keramičkih posuda sa Sv. Mihovila najvećim dijelom predstavljaju neizrazite dijelove tijela posuda (Katalog, sl. 1, 3-9), a samo na dva manja ulomka djelomično se može rekonstruirati izgled posuda na temelju gornjih dijelova ruba i tijela ili dijela dna posude (Katalog, sl. 2, 10). Prema debljini ulomaka tijela posuda dijelom se može pretpostaviti o kakvim se tipovima i oblicima posuda radi. Naime, ti ulomci sa Sv. Mihovila uglavnom predstavljaju manje posudice i lonce manjih i srednjih dimenzija.
Lončari ranoneolitičarske zajednice sa Sv. Mihovila izrađivali su manju količinu posuda za svoje potrebe. Za izradu keramičkih posuda koristili su glinu ili prirodni sediment lokalnog izvora. Za oblikovanje posuda lončari u neolitičkom kućnom gospodarstvu koristili su se trima tehnikama izrade i oblikovanja. Za manje posudice ovalnog ili okruglog i ravnoga dna, kao što su lončići i zdjelice, koristila se tehnika štipanja. Posude srednje veličine (lonci i zdjele) izrađivane su tehnikom glinenih navoja ili prstena, kako bi se mogle oblikovati jednostavne nesimetrične posude mekih profila ovalnog, kuglastog i polukuglastog oblika (sl. 2). Treća tehnika izrade posuda, pomoću glinenih traka ili vrpci koristila se za izradu većih posuda kao što su veliki lonci ovalnog, kuglastog i polukuglastog oblika (sl. 3, 4a).
- Sl. 2 Ilustracija prostoručne izrade i oblikovanja neolitičkih posuda srednje veličine tehnikom glinenih navoja ili prstena te grubo zaglađivanje vanjskih i unutarnjih površina posuda
________________________________________________________
- Sl. 3 Ilustracija prostoručne izrade i oblikovanja neolitičkih posuda većih dimenzija tehnikom glinenih traka ili vrpci
________________________________________________________
Sl. 4a Rekonstrukcija procesa oblikovanja površine neolitičkih keramičkih posuda prije ukrašavanja i prije procesa pečenja.
Sl. 4b Pogled na vatrište ili jamu na otvorenom nakon pečenja keramičkih posuda.
___________________________________________________________
Tehnike ukrašavanja ranoneolitičkih keramičkih posuda
Ranoneolitički lončari sa Sv. Mihovila koristili su dvije osnovne tehnike ukrašavanja; utiskivanje i urezivanje, i kombinaciju dviju tehnika ukrašavanja; urezivanje i ubadanje. Tako je većina ranoneolitičkih ulomaka ukrašena tehnikama utiskivanja pravilnog ukrasnog cik-cak motiva rubovima glatkih školjaka (Katalog, sl. 3-4, 6, 8-9). Na nekoliko ulomaka sa Sv. Mihovila uočavaju se neorganizirani ukrasni cik-cak motivi otisnuti glatkim rubom školjki (Katalog, sl. 1, 7, 10). Kod jednog ulomka posude vidljiva je tehnika pravilnog urezivanja više ukrasnih polja od triju kosih paralelno urezanih linija, a zbog veličine keramičkog ulomka nije moguće utvrditi radi li se o geometrijskom ukrasnom motivu (Katalog, sl. 5) koji se pojavljuje na području Dalmacije tijekom kasne faze impresso kulture. Među ranoneolitičkom keramičkom građom sa Sv. Mihovila ističe se ulomak ruba i tijela posude koji na vanjskoj površini ima ukrasni motiv izveden kombinacijom ukrasnih tehnika otiska ili možda ubadanja i urezivanja (Katalog, sl. 2). Motiv se sastoji od jednog horizontalnog niza uboda ili otiska vrha školjke ili nekakve alatke ispod kojih je vidljivo pet horizontalnih polja dvostruko urezanih linija. Na najniže, peto polje vežu se kosi nizovi ukrasnih polja sastavljenih od pet vertikalno urezanih linija. Ovaj je motiv dosta sličan ukrasnoj motivici keramičkog ulomka iz ranoneolitičke Vižule, koji je ukrašen kombinacijom otisaka poleđinom manjih školjki i tehnikom urezivanja pravilnih linija.
- Sl. 5 Crteži oblika i tehnika ukrašavanja ranoneolitičkih posuda.
_______________________________________________________
Način pečenja, boja površine i atmosfera pečenja ranoneolitičkih keramičkih posuda
Površina keramičkih ulomaka posuda uglavnom je grublje fakture, a vidljivo je naknadno djelovanje lončara na površinu posuda u vidu dodatnog grubog zaglađivanja. Samo na tri ulomka vidljivo je i dodatno djelomično brisanje površine keramičkih posuda prije sušenja i ukrašavanja. Boja površine posuda nakon pečenja uglavnom varira od tamnosmeđe do svjetlosmeđe-crvenkaste boje, i uveliko ovisi o načinu pečenja, atmosferi i visini temperature pečenja. Većina keramičkih posuda tijekom neolitičkog razdoblja bila je pečena u jednostavnim vatrištima ili jamama na otvorenom ili izravno na ognjištu postavljenom na zemljanoj površini (sl. 4b), stoga lončari nisu imali nikakav dodatni utjecaj na sam proces i atmosferu pečenja. Jedini djelomični utjecaj lončara na proces pečenja i temperaturu mogao se izvesti kroz namjerno stavljanje novoga drvenog goriva u vatrište tijekom pečenja. Proces pečenja posuda u jednostavnim vatrištima ili jamama mogao je trajati oko 10 do 12 sati, a hlađenje posuda od nekoliko sati do dva ili tri dana. Ovisno o dužini hlađenja ili procesa dimljenja i smanjivanja doticaja sa zrakom keramičkih posuda koje su još pod pepelom dolazi do mijenjanja boje površine posuda, koja prelazi u tamniju boju. Tijekom pečenja temperatura u vatrištu varira od 450 do 750 °C (u pojedinim ekstremnim uvjetima, kada je vatrište izloženo utjecajima vjetra može dosegnuti i 850 ºC). Tijekom takvih uvjeta pojavljuju se različiti tipovi atmosferskog pečenja, koji se mogu utvrditi prema bojama presjeka i površine ulomka keramičkih posuda. Tako je na ulomcima ranoneolitičke keramike sa Sv. Mihovila najviše prisutno nepotpuno oksidacijsko pečenje, zatim redukcijsko pečenje, stihijsko pečenje i nešto manje oksidacijsko pečenje.
__________________________________________________________
Namjena ranoneolitičkih keramičkih posuda
Na keramičkim ulomcima koji pripadaju ranom neolitiku Istre još nisu izvršene biomolekularne analize lipida, ali najbliže analogije pronalazimo na području Dalmacije, gdje je na temelju rezultata biomolekularnih analiza izvedenih na unutrašnjim površinama pojedinih ranoneolitičkih ulomaka keramike utvrđeno postojanje tragova kuhanja jušnih pripravaka, kao i ostataka proteina mlijeka i sira. Na temelju tih rezultata može se pretpostaviti da su i ranoneolitičke keramičke posude sa Sv. Mihovila, ali i s ostalih nalazišta Istre, mogle služiti u različite svrhe, ovisno o obliku i dimenzijama. Ranoneolitičke posude manjih dimenzija, zdjelice i lončići, mogle su poslužiti za korištenje prilikom ishrane te za ispijanje različitih tekućina (vode, jušnih pripravaka sa životinjskim mesom, mlijeka, mliječnih prerađevina, meda), ali i za korištenje u ritualno-magijske i zdravstvene svrhe (izrada ljekovitih pripravaka; masti ili ulja od različitih biljaka). Keramičke posude srednjih i velikih dimenzija (lonci i zdjele) mogle su poslužiti za kuhanje jušnih pripravaka biljnog ili životinjskog porijekla, za čuvanje vode, mlijeka, za pripremu mliječnih proizvoda kao što su sir i jogurt, za čuvanje sakupljenih sezonskih bobičastih plodova, poludivljih žitarica, a kasnije i kultiviranih žitarica).
Zaključna riječ
Za pretpostaviti je da je nalazište na uzvisini Sv. Mihovil kod Bala bilo naselje ranoneolitičke zajednice koja je čuvala stoku sitnoga zuba (ovce i u manjem broju koze) tijekom ispaše. Ovo je naselje vjerojatno bilo usko povezano s mogućim središnjim naseljem u nizinskom plodnom dijelu okolice Bala. Ranoneolitički lončari Sv. Mihovila izrađivali su manje količine keramičkih posuda koje su uglavnom zadovoljavale potrebe njihove zajednice. Kod izrade posuda uglavnom su koristili sirovine iz neposredne blizine kao što je glineni prirodni sediment ili vapnenac dobiven iz lomljenog i zdrobljenog kamena i vode, čijih je izvora u okolici lokaliteta Sv. Mihovil bilo sasvim dovoljno.
Tehnologija izrade, oblikovanja, ukrašavanja i načina pečenja te atmosfera pečenja ne odstupaju od keramičkog materijala s ostalih nalazišta s područja Istre, ali i istočnojadranskog područja. Sličnosti postoje i u uporabnoj namjeni koja je vrlo dobro dokazana rezultatima biomolekularnih analiza na unutrašnjim površinama ranoneolitičkih posuda s pojedinih nalazišta u Dalmaciji (gdje su dokazani proteinski tragovi mlijeka i sira, masti životinjskog porijekla, i tragovi različitih biljaka, smola ili meda na pojedinim ulomcima keramičkih posuda).
_________________________________________________________
KATALOG
___________________________________________________________
1 . Sveti Mihovil – Bale; 2007.; Sektor I; Sonda Ia; Kv. D4; Sj. (stratigrafska jedinica) I; dubina: 0,10 m.
Ulomak posude.
P-31965
Dimenzije: vis: 2,3 cm, šir: 2,8 cm, deb. tijela: 0,8 cm, tež: 5,98 g.
Ulomak očuvanoga dijela tijela prostoručno izrađene, ukrašene keramičke posude.
_______________________________________________________________
2. Sveti Mihovil – Bale; 2007.; Sektor I; Sonda Ia; Kv. B5; Sj. IIIa; dubina: 0,70 - 0,90 m.
Ulomak posude.
P-31947
Dimenzije: vis: 7 cm, šir: 5,5 cm, deb. tijela: 0,55 - 0,6 cm, deb. ruba: 0,57 cm, tež: 29,27 g.
Ulomak očuvanog dijela ruba i tijela prostoručno izrađene, ukrašene keramičke posude.
_____________________________________________________________
3. Sveti Mihovil – Bale; 2007.; Sektor I; Sonda Ia; Kv. D4; Sj. IIIa – IIIb; dub: 0,70 - 0,95 m.
Ulomak posude.
P-31964
Dimenzije: vis: 2,9 cm, šir: 2,3 cm, deb. tijela: 1 cm, tež: 7,85 g.
Ulomak očuvanoga dijela tijela prostoručno izrađene, ukrašene keramičke posude.
________________________________________________________
4. Sveti Mihovil – Bale; 2007.; Sektor I; Sonda Ia; Kv. D4; Sj. IIIa - IIId; dub: 0,70 - 1,45 m.
Ulomak posude.
P-61315
Dimenzije: vis: 5,3, šir: 5,5 cm, deb. tijela: 0,8 cm, tež: 23,90 g.
Ulomak očuvanoga dijela tijela prostoručno izrađene, ukrašene keramičke posude.
_____________________________________________________________
5. Sveti Mihovil – Bale; 2006.; Sektor I; Sonda I; Kv. D1; Sj. IIIc; Dub: 0,95 - 1,20 m.
Ulomak posude.
P-61132
Dimenzije: vis: 2,8 cm, šir: 2,2 cm, deb. tijela: 0,8 cm, tež: 6 g.
Ulomak očuvanog dijela tijela prostoručno izrađene, ukrašene keramičke posude.
______________________________________________________________
6. Sveti Mihovil – Bale; 2006.; Sektor I; Sonda I; Kv. D1; Sj. IIIc; Dub: 0,95 - 1,20 m.
Ulomak posude.
P-61133
Dimenzije: vis: 2,7 cm, šir: 4 cm, deb. tijela: 0,9 cm, tež: 11 g.
Ulomak posude očuvanog dijela prostoručno izrađene ukrašene keramičke posude.
____________________________________________________________
7. Sveti Mihovil – Bale; 2006.; Sektor I; Sonda I; Kv. C2; Sj. IIIb - c; 0,90 - 1,20 m.
Ulomak posude.
P-61169
Dimenzije: vis: 3,5 cm, šir: 3,4 cm, deb. tijela: 0,6 - 0,8 cm, tež: 11 g.
Ulomak očuvanog donjeg dijela tijela prostoručno izrađene, ukrašene keramičke posude.
__________________________________________________________
8. Sveti Mihovil – Bale; 2006.; Sektor I; Sonda I; Kv. A2; Sj. IIIa; dub: 0,70 - 0,90 m.
Ulomak posude.
P-61175
Dimenzije: vis: 2,2 cm, šir: 3,5 cm, deb. tijela: 0,5 cm, tež: 3 g.
Ulomak s očuvanim dijelom tijela prostoručno izrađene, ukrašene keramičke posude.
___________________________________________________________
9. Sveti Mihovil – Bale; 2006.; Sektor I; Sonda I; Kv. C2; Sj. III; dub: 0,50 - 0,70 m.
Ulomak posude.
P-61178
Dimenzije: vis: 1,9 cm, šir: 1,8 cm, deb. tijela: 0,4 cm, tež: 0,3 g.
Ulomak očuvanog dijela tijela prostoručno izrađene, ukrašene keramičke posude.
_________________________________________________________
10. Sveti Mihovil – Bale; 2007.; Sektor I; Sonda
Ia; Kv. C5; Sj. III; dub: 0,50 - 0,70 m.
Ulomak posude.
P-61216
Dimenzije: vis: 3,5 - 3,6 cm, šir: 3,6 cm, deb.
tijela: 1 cm, tež: 18 g.
Ulomak očuvanog donjeg dijela tijela prostoručno
izrađene, ukrašene keramičke posude.
___________________________________________________________
Literatura
BAĆIĆ, B. 1969. Medulin, Ižula, Istra – neolitsko naselje. Arheološki pregled 11, Beograd, 23, T. VII.
BAĆIĆ, B. 1972. Pradišelski rt, Pavičina, Istra, eneolitski lokalitet. Arheološki pregled 14. Beograd, 32, T. VIII-IX.
BAĆIĆ, B. 1973. Vela Gromača kod Kavrana. Histria archaeologica IV/1, Pula, 7-15.
BURŠIĆ-MATIJAŠIĆ, K. 1988/1989. Gradina Vrčin u okviru brončanog doba Istre. Arheološki vestnik 39-40, Ljubljana, 475-486.
HULINA, M. 2020. Prehrambene navike neolitičkog stanovništva na području Hrvatske, doktorski rad. Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
KOMŠO, D. (2004) 2006. Vrčevan - nalazište na otvorenom iz razdoblja ranog neolitika. Histria archaeologica 35, Pula, 5-31.
KOMŠO, D. (2006) 2007. Kargadur. Hrvatski arheološki godišnjak 3, Zagreb, 233-235.
KOMŠO, D. (2006) 2007a. Limski kanal (Šeraja). Hrvatski arheološki godišnjak 3, Zagreb, 240-241.
MATOŠEVIĆ, D. 1996/1997. Sveti Mihovil-San Michele. Katolog izložbe Zavičajnog muzeja Grada Rovinja, 1-9.
McCLURE, S. B. et al. 2018. Fatty acid specific 13C values reveal earliest Mediterranean cheese production 7.200 years ago. Plos One 13 (9), University of Illinois, 1-15.
MÜLLER, J. 1994. Das ostadriatische Frühneolitikums: Die Impresso-Kultur und die Neolithisierung des Adriaraumes. Volker Spiess, Berlin.
PERCAN, T., KOMŠO, D., BEKIĆ, L. 2009. Ljubićeva pećina. Hrvatski arheološki godišnjak 5, Zagreb, 344-347.
ZLATUNIĆ, R. 2004. Arheološka interpretacija i rekonstrukcija načina života u neolitičkom razdoblju Istre. Histria archaeologica 33, 5-43.
ZLATUNIĆ, R. 2007. More recent archaeological research on the prehistorical site of St. Michael - Bale. Histria Antiqua 15, Pula 457-472.
ZLATUNIĆ, R. 2008. Recent archaeological research in the hill of St. Michael near Bale (Sveti Mihovil, Bale) in 2007. Histria Antiqua 16, Pula, 177-189.
ZLATUNIĆ, R. 2017. Izrada i pečenje keramike na neolitički način. Katalog izložbe AMI, 84, Pula, 10-16.
ZLATUNIĆ, R. 2018. Tehnologija neolitičke keramike na području južne Istre, doktorski rad. Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu.
ZLATUNIĆ, R. 2019. Prapovijesna keramička cjedila i njihova namjena na području istočne jadranske obale i njezina zaleđa. Histria archaeologica 50, 25-85.
_______________________________________________________________
Prozor u prošlost
Ulomci i tehnologija izrade ranoneolitičkih keramičkih posuda
s lokaliteta Sveti Mihovil kod Bala / San Michele di Valle
Izložba
Carrarina ul. 4,
Prozor u prošlost
23.01. – 21. 05. 2024.
Autor izložbe i teksta: Romuald Zlatunić
Organizator i izdavač: Arheološki muzej Istre
Za organizatora i izdavača: Darko Komšo
Uredništvo: Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović
Autor postava, grafičko oblikovanje: Vjeran Juhas
Autor crteža: Ivo Juričić, Romuald Zlatunić
Autor fotografija: Vjeran Juhas
Prijevod na talijanski: Elis Barbalich-Geromella
Prijevod na engleski: Neven Ferenčić
Lektura hrvatskog jezika: Milena Špigić
Korektura: Giulia Codacci-Terlević, Adriana Gri Štorga, Milena Špigić
Tisak: MPS Pula
Naklada: 500
Pula, 2024.