Srednjovjekovna zbirka

Današnja Srednjovjekovna zbirka Arheološkog muzeja Istre sadrži brojne nalaze: kamene sakralne spomenike i ukrasne dijelove arhitekture, nakit i dijelove nošnje (najčešće od bronce), uporabne predmete (uglavnom željezne) ostatke keramičkih posuda, rjeđe koštane i staklene predmete sakupljene arheološkim terenskim istraživanjima tijekom jednog stoljeća na području istarskog poluotoka. Nastanak zbirke seže u vrijeme Austro-Ugarske, s prvim konzervatorskim prikupljanjima spomenika s ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih lokaliteta. Istraživački i zaštitarski, pri opsežnim urbanističkim i fortifikacijskim radovima dokumentiraju se prvenstveno sakralni objekti Pule (Sv. Ivan od Nimfeja, Sv. Felicita, Sv. Marija Formoza, Sv. Katarina), na neposrednom ageru, odnosno prostoru rane biskupije (Nezakcij, Sv. Hermagora, Sv. Lucija - Val Sudiga, Savolago - Galižana, Sv. Pelegrin - Fažana, Sv. Petar - Brijuni, Sv. Mavro - Galižana). Međutim, izuzetni relikvijari iz crkava sv. Hermagore kod Štinjana i sv. Tome apostola u Puli upućeni su u Veneciju, odnosno u Beč. Muzeološka predispozicija razvoja zbirke omogućena je otvaranjem pulskog gradskog muzeja.

Navedena istraživanja naročito su muzeološki valorizirana između dvaju svjetskih ratova uređivanjem dviju dvorana pri lapidariju regionalnog muzeja (nekad njemačka gimnazija, danas AMI). Prezentirani su prikupljeni dijelovi ranokršćanskog podnog mozaika i brojni ulomci ranokršćanskog i predromaničkog sakralnog inventara kamenih spomenika iz crkava južne Istre. Lapidarij je naročito dopunjen nakon velikih konzervatorskih radova u pulskoj katedrali.

Poletom novih istraživanja nakon Drugoga svjetskog rata pri Arheološkom muzeju Istre uspostavlja se srednjovjekovni odjel, kao preduvjet razvoja ranosrednjovjekovne, odnosno starohrvatske arheologije u Istri. Provode se značajna terenska istraživanja groblja i ostataka crkvenih zdanja, što je uz zatečeni lapidarij sakralnih spomenika omogućilo predstavljanje dotadašnjih spoznaja i novih nalaza pri stalnom postavu AMI-ja 1973. godine prezentacijom ranokršćanskog i ranosrednjovjekovnog doba.

Dva desetljeća nakon rata, u atriju i južnom krilu samostana sv. Franje u Puli priređuje se lapidarij prenesenih sakralnih srednjovjekovnih spomenika starijih istraživanja crkava (tzv. Vodnjanski lapidarij) te pojedinačnih spomenika iz pulskih crkava sv. Tome, sv. Marije Formoze, sv. Klimenta, sv. Teodora te sv. Mihovila - Banjole, iz Loborike i Mutvorana. Posebno su prezentirane cjeline spomenika starijih i novih istraživanja crkava sv. Mihovil kod Vodnjana, sv. Sofija u Dvigradu, Vela Gospa u Balama i sv. Andrija kod Betige. U dijelu lapidarija predstavljeni su ranokršćanski spomenici funeralnog, epigrafskog i sakralnog značaja. Zbog povrata samostana franjevcima danas je ovaj lapidarij reduciran.

Prikupljaju se nalazi na istraživanjima kasnoantičkih pojedinačnih grobova i s lokaliteta iz šire okolice Pule (Škicini, Betegenica, Lakuža, Fažana, Brijuni), sa šireg područja Istre (Zambratija, Karpinjan, Sošići, Jurali), starokršćanskih groblja kod crkve sv. Petra - Dvigrad, sv. Elizeja - Fažana, sv. Marije - Brijuni, u Frančinima - Pazin, te utvrđenih naselja i kastruma (Brijuni, Sipar, Stari Gočan). Istražuju se sakralni kompleksi Sv. Andrija – Betiga kod Barbarige te crkve sv. Nikole u Puli, u Guranu, Sv. Kvirin kod Vodnjana, Sv. Mavar kod Roča, Sv. Agneza u Muntajani, Sv. Marija u Vrsaru. Doba ranosrednjovjekovnih naseljavanja Istre za ranobizantske uprave naročito osvjetljavaju istraživanja velikih ranoslavenskih groblja sa skromnim nagovještajima kristijanizacije kod Novigrada, Motovuna, Buzeta i Buja (Čelega, Brkač, Veli Mlun, Mejica, Sv. Margerita). Iz razdoblja franačke vlasti naročito je značajno istraživanje na velikom starohrvatskom groblju u Žminju te s groblja kod Malih Vrata u Buzetu (IX. st.).

Danas pri ranosrednjovjekovnoj zbirci djeluju arheolozi:

Željko Ujčić – viši kustos (voditelj)

Informacije, konzultacije i upiti:

Željko Ujčić – voditelj zbirke
tel: 052/351-313
e-mail: zeljko.ujcic(at)ami-pula.hr