Izložba "Od pintadera do prehrane" otvorena u Arheološkom muzeju

U Lapidariju Arheološkog muzeja Istre, danas je, a u povodu Međunarodnog dana muzeja i 110. obljetnice Arheološkog muzeja Istre otvorena izložba „Od pintadera do prehrane – Putovanje kroz prošlost s Edukacijskim odjelom Arheološkog muzeja Istre“.

Govoreći na otvaranju kojem je bilo nazočno puno djece, roditelja, nastavnika te rukovodećih ljudi škola, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, naglasio je kako je zadatak muzeja izaći iz muzeja i raditi na tome da se usadi ljubav prema kulturnoj baštini djeci i školarcima. Za otvaranje izložbe posebnu su priredbu spremili učenici četvrtog razareda OŠ „Giuseppina Martinuzzi“ s razrednicom Rosannom Biasiol Babić, predstava se zvala "Muzej plus prehrana, plus poezija=neobičan spoj".

Autorice projekta i izložbe su Giulia Codacci-Terlević i Jadranka Ostić, a sudionici u dijelu koji se odnosi na pintadere su korisnici pulskog Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda, Pula s kojima je radila dizajnerica i keramičarka Jadranka Ostić. U dijelu projekta koji se odnosi na prehranu sudjelovali su učenici OŠ „Giuseppine Martinuzzi“ Pula s prof. Rosannom Biasiol Babić, učenici I. i II. razreda Talijanske srednje škole „Dante Alighieri“ iz Pule s prof. Eldom Pliško Horvat i Matijom Drandićem, te učenici 3b, 3d i 4b Strukovne škole Pula –tehničari nutricionisti i pekari s profesorima Marinom Jantoš-Grubešić, Mirnom Gruić, Elvedinom Korda i Igorom Šaponjom.

A što su zapravo pintadere? U hrvatskom jeziku ne postoji odgovarajući termin za ove predmete, pa se najčešće govori upravo o pintaderama, dok se u engleskom primjerice, rabi termin „stamp seals“, što bi u doslovnom prijevodu bili glineni pečatnjaci ili žigovi. I upravo su pintadere to – predmeti izrađeni najčešće od pečene gline, različitih dimenzija i oblika, čija je maksimalna dužina do petnaestak centimetara. Sve pintadere imaju urezane određene motive na jednoj strani i moguće je da su se upotrebljavale kao pečati na raznim vrstama materijala koji se do danas nisu uspjeli očuvati - poput primjerice ljudskog tijela, tkanine, kruha... Osim pečatiranja i označavanja raznih materijala korištenih u svakodnevnici, protumačeni su i kao nakitni predmeti, predmeti korišteni u ritualne svrhe, predmeti uz pomoć kojih se isticalo vlasništvo, status, autoritet, kao sredstva komunikacije ili prenošenja informacija u odnosima različitog karaktera između raznih kulturnih grupa. Razvijeniji primjerci, koji potječu s područja Bliskog istoka, bili su korišteni i u administrativne svrhe.

Neki od ovih malih glinenih predmeta bili su i nositelji važnih informacija ili poruka koje su povezivale ljude u prapovijesno doba, kroz razne aspekte njihovog života. Polaznici Dnevnog centra za rehabilitaciju posebno su proučavali pintadere koje su pronađene na pojedinim istarskim nalazištima: pintadera iz Limske gradine, iz naselja Gromače na Velom Brijunu i pintadera iz pećine Jačmica na području Buzeta. Proučavajući ih, oživjeli su njihovu moć i tako su baš pintadere postale sredstvo interakcije Arheološkog muzeja i polaznika Centra.

Zanimljivost ove interakcije između dviju ustanova i njihovih ljudi svakako je i u tome što su ovom projektu mogli sudjelovati svi polazanici Centra, pogovo onih koji zbog velikih poteškoća nisu bili u mogućnosti uključiti se u druge projekte. Ovoga puta svi polaznici izradili su svoju pintaderu, najveća nagrada svima bilo je njihovo zadovoljstvo učinjenim, što se uostalom vidjelo i na današnjem otvorenju izložbe.

U projekt "Pintadere" naknadno se uključila i Talijanska srednja školu "Dante Alighieri", Strukovna škola Pula i Osnovna škola „Giuseppinu Martinuzzi“ iz Pule, s kojima je obrađena tema "Prehrana" i uvod je u izložbu „Ki sit ki lačan“ (o prehrani u Istri) koja će biti otvorena krajem lipnja u Muzejsko-galerijskom prostoru „Sveta srca“. Tijekom posjeta muzeju učenici spomenutih škola upoznali su se s prehrambenim navikama nekadašnjih stanovnika Istre, ali i arheološkim nalazima koji datiraju od paleolitika sve do kraja rimskog doba, posebno su upoznati i s rezultatima istraživanja provedenih u najznačajnijim nalazištima na području Istre. S obzirom da više stručnjaka navodi podatak da je jedna od mogućih namjena pintadera u prapovijesti bila i ona pečatiranja, odnosno označavanja kruha, posebna pozornost posvećena je proučavanju kruha i starih istarskih krušnih peći. Jedna grupa učenika drugih razreda Talijanske srednje škole „Dante Alighieri“ dobila je za zadatak da pronađe i dokumentira stare krušne peći u mjestu u kojem žive. Tako su detaljno popisane peći u pojedinim mjestima južne Istre, primjerice u Manjadvorcima, Galižani, Vodnjanu i Šišanu. Za vrijeme ovog terenskog istraživanja učenicima su pomogli stariji žitelji, koji su im pružili vrijedne informacije o razdoblju i načinu gradnje peći, nazivu pojedinih dijelova, vrstama kamena korištenim za njihovu izgradnju, vlasništvu, izgledu i nazivu alata korištenog pri pečenju kruha i drugo. Poslušali su i zanimljivo predavanje Mirjane Margetić, etnologinje, više muzejske pedagoginje i kustosice pri Etnografskom muzeju Istre, o krušnim pećima na području Istre. Učenici su tako na terenu i u literaturi istraživali o arheozoologiji, palinologiji, prehrani mezolitičkih lovaca, rimskim pećima, proizvodnji maslinovog ulja u rimsko doba u Istri. Na kraju je svaka grupa sastavila referat o proučenoj temi. Učenici prvog razreda gimnazije dobili su kao zadatak da prevedu recepte o izradi nekoliko vrsta rimskog kruha na latinskom te nakon toga slijedila je radionica o pečenju rimskog kruha i jednog deserta u kuhinji Talijanske škole „Dante Alighieri“. Profesorima Strukovne škole ponudili smo nekoliko recepata rimskog kruha kojeg su oni kasnije s učenicima ispekli u školi. Riječ je o ritualnom kruhu naziva Libum i vrste kruha s moštom imena Mustaceus. Profesori koji predaju smjeru tehničara nutricionista i pekara dodatno su detaljno proučili nutricionističke vrijednosti pojedinih namirnica rimskog kruha, što je također predstavljeno na izložbi.

Fotografije sa otvorenja izložbe možete vidjeti ovdje.