Vitrina mjeseca: Nalazi sive venetske keramike s arheološkog lokaliteta četvrti sv. Teodora u Puli
AMI 1.6. - 1.7.2012.
Tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja na području sjevernog dijela gradske jezgre Pule, u četvrti sv. Teodora, pronađeni su, pored ostalog, fragmentirani ostaci sive keramike.
Ova vrsta nalaza zatečena je u arheološkim slojevima koji sadrže materijalne ostatke iz razdoblja histarske kulture te u nasipnim slojevima nastalim tijekom treće četvrtine 1. st. pr. Kr. u cilju niveliranja i drenaže površine sakralnog kompleksa s Herkulovim hramom.
Nalazi sive keramike ukazuju na određene oblike posuda, koje se s obzirom na njihovu namjenu mogu svrstati u skupinu onih koje pripadaju stolnoj keramici, a to su zdjele, te onih koje su korištene za pripremu jela, poznatih kao tarionici (mortaria) Potonje imaju, slijedom svoje namjene, na unutarnjoj strani dna utisnute kamenčiće i željezne granule. Pronađeni ulomci sive keramike pripadali su posudama importiranim iz sjeveroistočnog italskog prostora. Proizvodnja ove vrste keramike otpočela je na području željeznodobnih Veneta već u 4. st. pr. Kr. i trajala je sve do sredine 1. st. pos. Kr. Najznačajnija nalazišta na tom području su Padova, Este, Adria, Altino, Vicenza, mjesta koja su ujedno definirana kao centri proizvodnje sive keramike. Snažnim redukcijskim postupkom pečenja, uz limitiranu temperaturu od 500 do 850 ーC, nositelji proizvodnje sive keramike izrađivali su raznovrsne oblike posuda, kao što su šalice, čaše, zdjele, veći i manji lonci, vrčevi, tarionici i dr. Značajan uzor u procesu nastajanja ove keramike predstavljala je suvremena luksuzna stolna keramika s crnim premazom, koja je i sama imitirala znatno skuplje metalno posuđe.
Kad je riječ o pulskom lokalitetu, treba istaknuti da su među nalazima sive venetske keramike zastupljeni isključivo oblici zdjela i tarionika. Općenito se smatra da su zdjele prvotno služile prilikom konzumacije jedne vrsta kaše spravljene od žitarica kuhanih u vodi ili mlijeku, uz dodatak soli. Žitarice su bile prethodno usitnjene unutar tarionika, uz pomoć tučka (pistullum). Osnovna namjena tarionika bila je vezana za usitnjavanje i miješanje određenih prehrambenih namirnica. Ovi su oblici bili u uporabi tijekom duljeg razdoblja pa se može sa sigurnošću ustvrditi da su bili korišteni u sklopu novih prehrambenih običaja koje sa sobom donosi rimska populacija. Ti običaji vezani su uz intenzivno korištenje različitih umaka, čiju bazu čini raznovrsno začinsko bilje.
Sve navedeno može se uzeti u obzir i kad je u pitanju siva keramika s pulskog lokaliteta. Činjenicu da je ona služila pri konzumaciji i pripremi jela potkrepljuje arheološki kontekst, koji je osim sive keramike u velikoj mjeri sadržavao i ostatke
kuhinjskog posuđa i prehrane. Iako su ostaci prehrane svedeni na životinjske kosti te ljušture školjaka i puževa, zasigurno su ljudi koji su živjeli na ovoj lokaciji koristili i žitarice, koje su u to vrijeme predstavljale njihovu osnovnu prehranu.
Nalazi sive venetske keramike na lokalitetu u četvrti sv. Teodora u Puli, koji se mogu datirati u razdoblje od kraja 4. do sredine 1. st. pr. Kr., potvrđuju kontinuitet naseljenosti ovog područja te ujedno upotpunjuju sliku svakodnevnog života lokalnog
histarskog stanovništva, koje je cijelo to vrijeme u različitim okolnostima održavalo intenzivne kontakte sa žiteljima venetskog prostora.
Sliku plakata možete preuze na poveznici Plakat.
Autorica Vitrine mjeseca je kustosica AMI-ja Silvana Petešić.