Prozor u prošlost: Izložba “Ulomci i tehnologija izrade ranoneolitičkih keramičkih posuda s lokaliteta Sveti Mihovil kod Bala”
Izložba “Ulomci i tehnologija izrade ranoneolitičkih keramičkih posuda s lokaliteta Sveti Mihovil kod Bala” u Prozoru u prošlost (Carrarina 4 u Puli) moći će se razgledati od utorka, 23. siječnja 2024. u 13 sati. Autor izložbe je Romuald Zlatunić, a autor postava izložbe Vjeran Juhas.
Izrazito plodno tlo, relativna blizina morske obale i više lokacija izvora pitke vode na području Bala omogućile su ljudskim zajednicama tijekom neolitika da nasele ove prostore i koriste prirodne resurse za život i razvoj. Na brdu Sv. Mihovil, koje dominira područjem oko Bala (od Vodnjana do Rovinja) i na kojem se nalaze ostaci brončanodobnog gradinskog naselja i srednjovjekovnih ruševinskih ostataka benediktinskog samostana, izvršena su arheološka sondažna istraživanja 1992./1993., 2006. i 2007. godine. Među iskopanom pokretnom arheološkom građom evidentirano je više ulomaka keramičkih posuda koje su bile ukrašene tipičnim urezanim i utisnutim ukrasnim motivima koji su karakteristični za ranoneolitičko impresso kulturno razdoblje istočnojadranske obale. Za pretpostaviti je da je nalazište na uzvisini Sv. Mihovil kod Bala bilo malo veće naselje ranoneolitičarske zajednice koja je čuvala stoku sitnoga zuba (ovce i u manjem broju koze) tijekom ispaše. Ovo je naselje vjerojatno bilo usko povezano s nekakvim središnjim naseljem u nizinskom plodnom dijelu okolice Bala.
Ranoneolitički lončari sa Sv. Mihovila izrađivali su manje količine keramičkih posuda koje su uglavnom zadovoljavale potrebe njihove manje zajednice ili naselja. Za izradu posuda uglavnom su koristili sirovine iz neposredne blizine; prirodni glineni sediment i vapnenac dobiven iz lomljenog i zdrobljenog kamena i vodu, čijih je izvora u okolici Sv. Mihovila bilo sasvim dovoljno. Ulomci ranoneolitičkih keramičkih posuda sa Sv. Mihovila vrlo su slični, kako kvantitetom tako i kvalitetom, s keramičkom građom otkrivenom na ostalim ranoneolitičkim nalazištima Istre, kvarnerskih otoka i Dalmacije. Sličnost prvenstveno primjećujemo u tehnologiji izrade, oblikovanju, ukrašavanju kao i u načinu i atmosferi pečenja keramičkog materijala.
Uporabna namjena ranoneolitičkih posuda s područja Istre, pa tako i Sv. Mihovila, može se pretpostaviti na temelju rezultata arheozooloških istraživanja životinjskih koštanih ostataka, ali i biomolekularnih analiza lipida na keramičkim posudama s područja Dalmacije. Tim je analizama na pojedinim unutrašnjim površinama ulomaka ranoneolitičkih posuda utvrđeno postojanje proteinskih ostataka mlijeka i sira, masti životinjskog porijekla kao i ostataka različitih biljaka, smola i meda. Stoga se može pretpostaviti da su pojedine posude mogle služiti za pripremu i upotrebu hrane mliječnog izvora, kao i za pripremu hrane biljnog i životinjskog porijekla (različite juhe, napitci, itd).