MAKEDONIJA JE MOJE IME
Međunarodna kulturna manifestacija
Pula, 27.-28.10. 2011.
MUZEJSKO GALERIJSKI PROSTOR SVETA SRCA
SUORGANIZATORI:
Makedonski kulturni forum, Pula
Arheološki muzej Istre, Pula
Institut za nacionalnu povijest, Skopje
U suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Kao nesvakidašnji umjetnički artefakti, katkad asketski jednostavne, katkad razigrane bojama i oblicima, a uvijek dodirnute vremenom i patinom, ali i duhom i mislima onih kroz čije su ruke tijekom stoljeća prolazile, stare su karte same po sebi lijepe i privlačne.
Ali, jedna karta - tisuću riječi!
To što one nose u sebi iza svoga prvotnoga šarma i ljupke zagonetnosti jest slojevita povijest, neizbrisivo svjedočanstvo o vremenima koja su prohujala i protutnjala slikovitim prostorima oblikovanim vještim rukama brojnih starih majstora, znanih i neznanih crtača i gravera, tim nepreglednim šahovskim poljima meridijana i paralela ispunjenih uzbudljivom simbolikom kartografskog znakovlja koje je određivalo neke davne političke snove i ciljeve, i hoće li možda biti rata i mira.
Makedonija, zemlja iznimno bogate kulturno-povijesne prošlosti, k tomu na razmeđu i susretištu velikih i različitih kultura i civilizacija, bila je oduvijek zanimljiva kartografima, od Ptolemeja i autora glasovite Peutingeriane, preko Münstera, Mercatora i Blaeua do Lapiea i kasnijih, suvremenih autora. Njezina tisućljetna priča ispričana je ovdje jezikom starih karata, koje sugestivno svjedoče o dugom postojanju jednog osebujnog, prepoznatljivog civilizacijskog mikrokozmosa, i u prošlosti i danas obuhvaćenog jednim jedinim imenom - Makedonija.
Od samih početaka suvremene civilizacije Makedonija je i fizički, svojim geografskim položajem, ali i svojim živim sudjelovanjem u europskoj i svjetskoj povijesti bila u samom središtu zbivanja, pa je stari kartografi nisu morali otkrivati kao nepoznatu zemlju. Ona je bila dio poznatoga svijeta, pa je tako i predstavljana na najranijim zemljopisnim kartama, poput Ptolemejevih.
Za europske kartografe Srednjega vijeka enigmu su unijela turska osvajanja, jer se Makedonija našla u srcu europskog posjeda Otomanskog carstva koje je za zapadni svijet, osobito u prvim stoljećima njegove vladavine na tom prostoru, zapravo bilo svojevrsna enigma. Zato su na tim kartama podaci katkad konfuzni i neprecizni, osobito u razmještaju toponima koji su nerijetko označeni na posve suprotnim stranama od stvarnih pozicija.
Kasnije će se, u duhu renesanse i baroka, kao i na kartama iz svih krajeva svijeta, razigrati zemljopisni sadržaji i na kartama Makedonije. One postaju sve ljepše i zanimljivije, sve više ispunjene starim, uglavnom antičkim povijesnim podacima, kao i onim suvremenim. Pretežito su to zemljopisno-povijesne karte, rjeđe političke. Većina ih je rađena u akademske i sveučilišne svrhe, pa je i njihova realizacija na najvišoj razini kartografskoga umijeća.
Od početka 19. stoljeća, pa nadalje, osobito u drugoj polovici 19. st. i u razdoblju do Balkanskih ratova, karte Makedonije, i one na kojima je predstavljena unutar europskog dijela Turske - uglavnom su političke karte, fokusirane na najosjetljivije administrativno tursko područje, Rumeliju, unutar kojega je bila i cjelovita Makedonija. Europske su države silno željele izbaciti Tursku iz Europe, pa se opći međunarodni politički pritisak odrazio i na onodobnu kartografiju. Tako se Makedonija opet našla u fokusu naglašenijeg interesa europskih i svjetskih kartografa.
Razdoblje Balkanskih ratova, najtragičnijih za Makedoniju koja je tada nasilno podijeljena i razgrabljena između Srbije, Bugarske i Grčke, sugestivno je prikazano na zemljovidima tiskanim u Europi, osobito u Njemačkoj, upravo u vrijeme tih dramatičnih zbivanja. Oni snažno svjedoče o teritorijalnom nasilju i grabežu nad Makedonijom, koji će kartografija između dva svjetska rata i tijekom i poslije Drugoga svjetskog rata uglavnom nastojati neuspješno zataškavati i negirati. No, istinu o onome što se stvarno dogodilo u tom dijelu povijesti Makedonije govore nam stare karte.