Završeni radovi na sanaciji sjeverozapadne kule
Gradonačelnik obišao Arenu
Konzervatorsko-restauratorski radovi na sanaciji sjeverozapadne kule pulske Arene završeni su, sljedeći tjedan počinje micanje skele koja je trenutno pasuje i otkrit će se novi sjaj pulskog amfiteatra, sigurno najznačajnije građevine u Puli.
Konzervatorsko-restauratorske radove na sjeverozapadnoj kuli amfiteatra, izveo je Hrvatski restauratorski zavod uz pomoć tvrtke Kapitel iz Žminja, Odsjeka za konzervaciju-restauraciju kamena Umjetničke Akademije u Splitu te Građevinskog fakulteta iz Zagreba, a radovi su se odvijali pod nadzorom Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Puli. Do sad izvedene radove, naručitelj sanacije sjevezozapdne kule, Arehološki muzej Istre platio je 5.078.145,36 kuna, a ovom iznosu treba pridodati još očekivanih oko 300 tisuća kuna koliko će stajati završni radovi i skidanje skele, kazao je ravnatelj muzeja Darko Komšo, predstavljajući završene radove pulskom gradonačelniku Borisu Miletiću koji je zajedno s pročelnikom kabineta župana Miodragom Čerinom i novinarima danas obišao sjeverozapadnu kulu.
Govoreći o završenoj rekonstrukciji sjeverozapadne kule ravnatelj Komšo je istaknuo kako Arheološki muzej Istre želi odgovorno i pažljivo skrbiti o svim kulturnim spomenicima. Naglasio je kako će obnova Arene biti nastavljena, a postoje dvije ideje. Ili da se uredi jugozapadna kula, gdje je sad ulaz, ili da se uredi plašt od kule dalje prema sjeveru. Po odabiru mjesta daljnjih radova, formirala bi se međunarodna stručna komisija koja bi donijela metodološki plan izvođenja radova, zatim bi se izradio 3D laserski snimak kao i projekt skele. Po dizanju skele sačinila bi se detaljna mapacija degradacija i izradio radni zadatak. Po okončanju svih ovih pripremnih radova, prišlo bi se konzervatorsko-restauratorskim te radovima statičke sanacije. U međuvremenu uredit će se okoliš oko jugozapadne kule Arene.
Pulski gradonačelnik Boris Miletić izrazio je veliko zadovoljstvo sanacijom kule, jer kako je rekao, zaista je napravljeno puno posla. Podsjetio je da je još nekadašnja Skupština općine Pula dodijelila Arenu na upravljanje Arheološkom muzeju, te je odao i priznanje ravnatelju Komši koji se, kako je rekao, zaista trudi sačuvati povijesno-kulturno naslijeđe Pule. Pula, kazao je Miletić, i ovom obnovom Arene dokazuje da skrbi o svojoj kulturnoj baštini.
Gradonačelniku i predstojniku županovog kabineta te novinarima predstavljen je potom tijek radova na obnovi sjeverozapadne kule, o čemu je nakon uvodnog pozdrava Borisa Mostarčića, pročelnika odjela za nepokretnu baštinu iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, govorila konzervatorica Lana Kekez. Ona je kazala kako je konzervatorsko-restauratorske radove na sjeverozapadnoj kuli amfiteatra, Hrvatski restauratorski zavod započeo je u kolovozu 2007. godine na inicijativu Arheološkog muzeja Istre, kada su započeta ispitivanja Arene, a potom je 2009. godine krenula sanacija sjeverozapadne kule.
Analizom stanja kamena na kuli amfiteatra prije početka restauratorsko-konzervatorskih zahvata ustanovljeno je da se na kamenu kule nalazi nekoliko slojeva patina i kora. Na površini kamena utvrđeno je postojanje više vrsta prevlaka, sivih kora, tamno žuto narančastih inkrustacija te crne kore. Svih 14 etaža kule očišćene su od površinskih naslaga koje su, osim što su nagrđivale objekt, djelovale i razarajuće na kamen. Tijekom sanacije kule organska i anorganska onešićenja uklonjena su sa 1.415 četvornih metara površine, na devet četvornih metara površine valjalo je očistiti grafite i tragove boja.
Obiman je to posao tijekom kojeg su nakon ispitivanja kameni blokovi očišćeni vodenom parom, a neki djelovi laserom. Laserom su očišćene osjetljive površine poput grba posvećenog mletačkom senatoru Gabrijelu Emu na vanjskoj strani plašta između dva luka drugog kata kolonade. Grabriele Emo, da podsjetimo, spriječio je 1583. godine da Arena bude odnešena u Veneciju. Laserom je očišćeno deset četvornih metara.
Uklonjene su i stare (ne originalne) žbuke uz pomoć ručnog klesarskog alata. Ukupno je uklonjeno oko 3.875 metara stare žbuke u sljubnicama između kamenih blokova. Uklanjanje žbuke iz sljubnica odvijalo se pažljivo kako bi se minimalizirala mogućnost oštećivanja izvornih kamenih blokova, a dodatno ga je otežavala erodiranost nekih površina kamena.
Na površinama sjeverozapadne kule izbrojeno je 1.196 većih rupa na kamenim blokovima nastalih uglavnom pri vađenju kovina tijekom srednjeg vijeka i to na ugaonim mjestima blokova gdje su bili sidreni klinovi i klanfe. Prije rekonstrukcije oštećenja, izvedena je armatura od karbonskih vlakana. Rekonstrukcije se obično izvode u nekoliko slojeva, sve dok se ne postigne željena debljina. Za zapunjavanje prvog sloja korištena je žbuka na osnovi vapna, koja nije osjetljiva na djelovanje soli, a završni dio rekonstrukcije izveden je na tako pripremljenoj površini slojem vapneno-akrilnog materijala rađenog prema uzorku kamena s Arene. Stručnjaci Prirodoslovnog laboratorija Hrvatskog restauratorskog zavoda su na temelju rezultata provedenih analiza ustanovili da je potrebno fugirati kamene blokove s vapneno akrilnom smjesom kako bi se spriječio prodor oborinske vode i vlage između blokova. Važno je naglasiti da su nove sljubnice nekoliko milimetara upuštene u odnosu na kamen, te da se bojom uklapaju u cjelinu. Zanimljivo je svakako naglasiti da je isfugirano gotovo pet kilometara fuga, ili preciznije 4.700 metara.
Tijekom istraživanja uočeno je da je na ugaonim dijelovima kamenih blokova, na mjestima gdje su blokovi kamena međusobno spojeni željeznim spojnicama, nastala oštećenja. Ta oštećenja su, ustanovili su u HRZ-u, vizualno "najdramatičnija". Na rekonstruiranje ovih šupljina iskorišteno je najviše materijala (oko 13.000 kilograma - ista količina starih zapuna je izvađena iz tih šupljina). Uklonjeno je 1.196 komada starih kamenih zapuna (zakrpe i tašeli) jer su estetski narušavale cjelinu, a zbog loše izvedbe nisu imale nikakvu konstruktivnu funkciju.
Nešto više od dva mjeseca, od listopada do kraja prošle godine, trajali su zahvati statičke sanacije. Uz ostale radove djelovi blokova zamijenjeni su kamenom iz vinkuranskog kamenoloma kojim je Arena građena. Rekonstruktivni zahvati učinjeni su na 1.294 komada kamena.
Svi zahvati, čulo se na prezentaciji, popraćeni su opsežnom fotodokumentacijom – snimljeno je više od 17.000 fotografija u digitalnom obliku. Na projektu je bilo angažirano 25 ljudi, a stalnu ekipu činilo je njih pet.
Nakon prezentacije oni hrabriji popeli su se zajedno s gradonačelnikom i ravnateljem na vrh sjeverozapadne kule.