Na stolu rimskih careva, vojnika i pučana - Staklene rebraste zdjele

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

OBLICI

Primjerci odabranih rebrastih zdjela tipološki odgovaraju formi Isings 3 koja je najuvrježenija u današnjoj literaturi. Iz te podjele, koju je dala arheologinja Clasina Isings, vidljive su osnovne morfološke karakteristike i nejednakosti među varijantama. Ona tako razlikuje varijantu 3a i 3b, odnosno plitku i duboku zdjelu.

Ovu skupinu zdjela odlikuje više zajedničkih oblikovnih karakteristika. Osnovnu formu čini polukružno tijelo s vanjske strane ukrašeno plastičnim rebrima koja se pružaju od oboda do dna. Broj rebara je mogao varirati. Obod je ravan ili blago razvraćen s pravilno rezanim rubom, a dno je ravno ili blago udubljeno. Unutrašnjost recipijenta je finije ili grublje obrađena. Kod luksuznijih primjera unutrašnjost i obod su brušeni i polirani, a unutrašnje stijenke ukrašene urezanim linijama.

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

UPOTREBA

Primarna funkcija rebrastih zdjela odnosi se na upotrebu u kućanstvu. S obzirom na njihovu formu, koristile su se za serviranje hrane. Relativno debele i čvrste stijenke olakšavale su njihov transport i na veće udaljenosti. Zbog svoje iznimne popularnosti u ranocarskom razdoblju zdjele su pronađene u različitim kontekstima. Tako su ponekad upotrebljavane u funeralne svrhe kao prilog grobu ili su služile kao poklopac keramičkim urnama.

Zbog svojih solidnih svojstava (debele i čvrste stijenke, kompaktan oblik prikladan za transport i dr.) nerijetko se pronalaze i u vojnim logorima i utvrdama.

__________________________________________________________________

REBRASTE ZDJELE IZ FUNDUSA MUZEJA – OBRADA

Među rebrastim zdjelama, općenito, postoji stanovita homogenost, ali i razlike u određenim morfološkim karakteristikama. Za potrebe prezentacije u sklopu izložbe izdvojeno je šest primjeraka rebrastih zdjela kako bi se razmotrile njihove specifičnosti. Kao osnovni kriterij podjele uzete su boja stakla i tehnika ukrašavanja.

__________________________________________________________________

• Polikromne rebraste zdjele

Ova skupina odnosi se na rebraste zdjele izrađene u mozaik tehnici koja imitira mramor ili poludragi kamen. Iz fundusa su izdvojena dva primjerka sa spiralnim ukrasom od bijelog neprozirnog stakla uklopljenog u ljubičastu i jantarno žutu osnovu.

Zdjele od polikromna stakla predstavljaju iznimno kvalitetan i minuciozno izrađen produkt ranocarskih staklarskih radionica. Težnja za luksuznošću zapaža se u pothvatu majstora staklara da se dekoracijom što realističnije približi proizvodima od dragog i poludragog kamenja. Kvaliteta njihove izrade ocrtava se u načinu obrade unutrašnjosti koja je fino brušena i polirana, s precizno graviranim linearnim ukrasom, dok vanjski plašt ima pomno obrađen obod i precizno oblikovana rebra.

Prvi odabrani primjerak (kat. br. 1) ulomak je zdjele od ljubičasta stakla ukrašen bijelim spiralama bez poznatih okolnosti pronalaska. Iako je zdjela fragmentirana te je sačuvan samo dio dna te donji dio rebara, među morfološkim obilježjima prepoznaju se odlike vrhunskih majstora staklara karakteristične za polikromne recipijente.

Ulomak zdjele od jantarno žutog stakla s bijelim spiralama (kat. br. 2) pronađen je tijekom istraživanja ispred amfiteatra u Puli 2008. godine. S obzirom da se na recipijentu opažaju ista morfološka obilježja svojstvena polikromnim primjerima i ovdje je riječ o luksuznom ranocarskom proizvodu koji se na osnovi ostalih nalaza iz stratigrafskog sloja datira na početak 1. stoljeća.

Paralele ovim zdjelama pronalazimo na brojnim europskim nalazištima s naglaskom na italski prostor. Pojedinačni nalazi zabilježeni su na istočno-mediteranskim lokalitetima i obali Crnog mora. Potrebno je naglasiti da se polikromne zdjele pronalaze i izvan granica Rimskog Carstva, od Bliskog istoka do Kine. U Hrvatskoj je pronađen znatan broj polikromnih rebrastih zdjela. Najveća količina zabilježena je na širem zadarskom području, a potvrđene su i na istarskom poluotoku, u Saloni, Naroni i Sisciji te u vojnim logorima Burnum i Tilurium.

Produkcija ove skupine polikromnog posuđa okvirno se smješta u razdoblje od kraja 1. stoljeća pr. Kr. do sredine 1. stoljeća pos. Kr.

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

• Monokromne, intenzivno bojane rebraste zdjele

U drugu skupinu rebrastih zdjela ubrajaju se monokromno, intenzivno bojani recipijenti koji su najčešće kobaltno plave, jantarno smeđe, maslinasto zelene ili ljubičaste boje. Prema kvaliteti izrade mogu se usporediti s polikromnim primjercima, a karakterizira ih pažljivo obrađena unutrašnjost, pravilno izvedena rebra na vanjskom dijelu stijenke te fino zaglađeni brušeni obod.

Iz fundusa su izdvojene dvije zdjele jantarno smeđe boje, u plitkoj i dubokoj varijanti (Isings 3a i 3b), otkrivene u istom grobu na pulskoj nekropoli 1935. godine. U grobu, skromnog inventara, nalazila se polomljena keramička urna u koju su bili smješteni staklena olla s poklopcem i dva balzamarija. Staklene zdjele bile su priložene uz urnu. Plića zdjela (kat. br. 3) djelomično je rekonstruirana, a odlikuje se pažljivo izvedenom unutrašnjošću s graviranim linijama na dnu i uz rub oboda. Rebra su pravilna, plitka i ravnomjerno raspoređena te brušena na dijelu koji se spaja s obodom koji je također brušen i zaglađen. Prema morfološkim karakteristikama ovaj se primjer ubraja u kvalitetnije ranocarske italske proizvode.

Duboka zdjela (kat. br. 4) gotovo je cjelovita, nedostaje joj manji dio dna i tijela koji su rekonstruirani. Karakterizira ju brušena i polirana unutrašnjost s urezanim linijama kao i brušen obod. Prema kvaliteti stakla i izrade malo zaostaje za prethodnom.

Monokromne, intenzivno kolorirane zdjele do danas su evidentirane na brojnim antičkim nalazištima. Njihova se pojava veže uz istočne i zapadne provincije, no nešto veća koncentracija registrirana je na Zapadu, osobito na italskom poluotoku te uz civilna naselja i vojne logore rajnskog i dunavskog limesa. Tek se sporadično javljaju na istočno-mediteranskom i crnomorskom području, a zabilježeni su i primjeri izvan granica Rimskog Carstva. Na prostoru Hrvatske njihova najveća koncentracija zabilježena je u južnoj Liburniji (Zadar i šira okolica).

Sudeći prema širokoj rasprostranjenosti, ali i zamijećenim osobitostima među recipijentima, čini se da je na Istoku i Zapadu istovremeno djelovalo više radionica.

U upotrebi su bili od početka 1. stoljeća do druge polovice ili kraja 1. stoljeća kada prestaje njihova produkcija.

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

• Monokromne prirodno obojane rebraste zdjele

Posljednju skupinu zdjela karakterizira prirodna boja stakla te, sveukupno, nešto lošija kvaliteta izrade (tragovi alatki, neujednačen završni izgled…). Iako prevladavaju primjerci koji su nemarnije obrađeni i među prirodno obojanim zdjelama, ima onih kvalitetnih (fino obrađena unutrašnjost s graviranim linijama, precizno oblikovana rebra…).

Iz fundusa muzeja izdvojene su dvije fragmentirane zdjele pronađene prilikom zaštitnih arheoloških istraživanja na Portarati u Puli 1995. godine, a mogu se datirati u 1. stoljeće. Iako je sačuvana u ulomcima, plitka rebrasta zdjela (kat. br. 5) odlikuje se kvalitetnijom izradom koja se očituje u finoj završnoj obradi oboda, rebara te unutrašnjosti. Duboka zdjela (kat. br. 6) svojim morfološkim obilježjima odgovara jednostavnijim oblicima, tipičnim za ovu skupinu recipijenata.

Prirodno obojane rebraste zdjele najbrojnija su skupina ove vrste posuđa te su otkrivene u iznimnim količinama na nalazištima diljem i izvan granica Rimskog Carstva. Posebno su česte u civilnim i vojnim naseljima te logorima dunavskog i rajnskog limesa. Brojni su primjerci pronađeni i na nalazištima širom Hrvatske.

Velika količina široko rasprostranjenih prirodno obojanih rebrastih zdjela kao i određene osobitosti među komparativnim primjerima sugerira da je na Istoku i Zapadu (Italija) istovremeno funkcioniralo više staklarskih radionica. Razdoblje njihove najveće produkcije je kroz cijelo 1. stoljeće, a posebno su bile popularne u flavijevskom razdoblju kada raste broj lokalnih radionica na Zapadu. U 2. stoljeću njihov udio opada, a pojedinačne primjerke moguće je datirati u 3. i 4. stoljeće.

Proizvodnja rebrastih zdjela započela je na prostoru istočnog Mediterana pri kraju 1. stoljeća pr. Kr., ali ubrzo italske radionice preuzimaju vodeću ulogu. U periodu prve polovice 1. stoljeća radionički centri s italskog poluotoka distribuiraju velike količine ove vrste stolnog posuđa diljem Rimskog Carstva. Zbog iznimne popularnosti, tijekom druge polovine 1. i početkom 2. stoljeća, produkcija prirodno obojanih rebrastih zdjela širi se u radioničke centre zapadnih provincija s naglaskom na galsko-rajnsko područje. U narednim stoljećima u upotrebi ostaju isključivo prirodno obojani primjerci koji se pojedinačno mogu naći u zatvorenim cjelinama 3. i 4. stoljeća.

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Prema analognim primjercima sličnih tipoloških i morfoloških obilježja može se pretpostaviti da su ovdje prezentirani primjerci rad italskih radionica 1. stoljeća.
Iz svega navedenog može se zaključiti da je istarski poluotok u vremenu najveće popularnosti i proizvodnje rebrastih zdjela održavao intenzivne trgovačke kontakte sa susjednim italskim prostorom. U prilog tome idu i brojni još neobjavljeni ulomci rebrastih zdjela koje se čuvaju u fundusu Arheološkog muzeja Istre.Prema analognim primjercima sličnih tipoloških i morfoloških obilježja može se pretpostaviti da su ovdje prezentirani primjerci rad italskih radionica 1. stoljeća.

Iz svega navedenog može se zaključiti da je istarski poluotok u vremenu najveće popularnosti i proizvodnje rebrastih zdjela održavao intenzivne trgovačke kontakte sa susjednim italskim prostorom. U prilog tome idu i brojni još neobjavljeni ulomci rebrastih zdjela koje se čuvaju u fundusu Arheološkog muzeja Istre.

__________________________________________________________________

KATALOG

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Literatura

BORELL, B. 2011. Han Period Glass Vessels in the Early Tongking Gulf Region. N. Cooke, T. Li, and J. A. Anderson (eds.), The Tongking Gulf Through History, 53-66. Philadelphia, University of Pennsylvania Press.

BULIĆ, D., ŠALOV, T. 2008. Izvješće o zaštitnom arheološkom istraživanju na lokaciji blok 70 JZ kula – Istarska ulica pravac jug, Flavijevska ulica pravac sjever – Amfiteatar u Puli, Dokumentacijski odjel AMI-ja (ur. br. 788/08 od 13.05.2008. godine).

CALVI, M. C. 1968. I vetri romani del Museo di Aquileia. Aquileia, Associazione Nazionale per Aquileia.

COOL, H. E. M., PRICE, J. 1995. Roman vessel glass from excavations in Colchester, 1971-85. Colchester Archaeological Report 8. Colchester, Colchester Archaeological Trust.

CRUZ, M. R. M. D. da 2009. O Vidro Romano no Noroeste Peninsular. Um olhar a partir de Bracara Augusta. Volume II. Manual de formas. Vidros Romanos do Noroeste Peninsular, Tese de doutoramento, Instituto de Ciências Sociais da Universidade do Minho; https://repositorium.sdum.uminho.pt/bitstream/1822/9883/2/Vol.%20II%20-%20%20Manual%20de%20formas.pdf [18. 3. 2021.].

FADIĆ, I., ŠTEFANAC, B. 2020. Muzej antičkog stakla, Raritetni i luksuzni primjerci, 1. dio / Museum of ancient Glass, Rare and luxurious items, Part 1. Zadar, Muzej antičkog stakla.

JENNINGS, S. 2006. Vessel Glass from Beirut: BEY 006, 007 AND 045. Berytus, Archeological studies, XLVIII-XLIX 2004-2005, 27-55.

KUNINA, N. 1997. Ancient Glass in the Hermitage collection. St. Petersburg, The State Hermitage ARS Publishers, LTD.

LARESE, A. 2004. Vetri antichi del Veneto. Corpus delle Collezioni Archeologiche del Vetro nel Veneto. Venezia, Comitato Nazionale Italiano AIHV.
LAZAR, I. 2003. Rimsko steklo Slovenije. Ljubljana, ZRC SAZU.

MIRABELLA ROBERTI, M. 1937. Notiziario archeologico (1935-1936). Atti e Memorie della Società istriana di Archeologia e Storia patria, Volume XLVII, 285-307.

STARAC, A. 2018. Piatti e coppe in vetro della collezione romana del Museo archeologico dell’ Istria di Pola. Atti e Memorie della Società istriana di Archeologia e Storia patria, Volume CXVIII della Raccolta, 11-32.

WEINBERG, G. D., STERN, E. M. 2009. Vessel Glass. The Athenian Agora, Vol. 34. New Jersey, American School of Classical Studies at Athens.

WIGHT, K. B. 2011. Molten Color: Glassmaking in Antiquity, Los Angeles, Getty Publications.

__________________________________________________________________

Na stolu rimskih careva, vojnika i pučana - Staklene rebraste zdjele

Izložba

Carrarina ul. 4, Pula
Prozor u prošlost
26. 4. – 26. 7. 2021.

Autorica izložbe i teksta:
Aska Šopar

Organizator i izdavač: Arheološki muzej Istre

Za organizatora i izdavača: Darko Komšo

Uredništvo:
Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Irena Buršić

Autor postava, grafičko oblikovanje:
Vjeran Juhas

Koordinatorica izložbe:
Monika Petrović

Autor fotografija:
Vjeran Juhas

Crteži:
Ivo Juričić

Restauracija građe:
Monika Petrović

Prijevod na talijanski:
Elis Barbalich-Geromella

Prijevod:
Neven Ferenčić

Korektura:
Irena Buršić, Giulia Codacci-Terlević,
Adriana Gri Štorga, Aska Šopar, Milena Špigić

Tisak: MPS Pula

Naklada: 500

Pula, 2021.

__________________________________________________________________