Prapovijesna keramička cjedila u Istri

Na području brončanodobnog gradinskog nalazišta Sveti Mihovil u blizini Bala tijekom istraživanja 2006. i 2007. godine u keramičkoj građi evidentirano je 10 ulomaka koji pripadaju dijelovima zdjela-cjedila, ljevkastog ili stožastog oblika. Za većinu tih ulomaka ne može se odrediti kojem dijelu tijela keramičkih zdjela-cjedila pripadaju. Samo na tri ulomka vidljivi su manji dijelovi očuvanog ruba posude. Nalaze ovih keramičkih ulomaka cjedila kod datiranja uzimamo s rezervom, jer se pojavljuju od ranoneolitičkog pa do kraja eneolitičkog razdoblja. Na nalazištu Sv. Mihovil to je još izraženije zbog utvrđenog miješanja stratigrafskih slojeva uslijed prirodnih pojava, ali i ljudskih utjecaja tijekom izgradnje brončanodobnog gradinskog naselja.

_________________________________________________________________________

Nalazi keramičkih posuda-cjedila na području Istre, Kvarnera, Dalmacije i Slavonije

Osim navedenih nalaza ulomaka cjedila s lokaliteta Sv. Mihovil-Bale, ovakve tipove cjedila nalazimo u sjevernoj i sjeveroistočnoj Istri, na nalazištima Pupićina peć, Laganiši i Jačmica. U zapadnom dijelu Istre na nalazištu Zambratija utvrđena su četiri ulomka koji pripadaju dvama cjedilima stožastog oblika te još jedan ulomak neodređenog dijela istog tipa, kao i dva ulomka koji predstavljaju polukuglasti oblik zdjele-cjedila. Na području Limske gradine dokumentirano je nekoliko keramičkih ulomaka cjedila. Izvan istarskog poluotoka, nalazi ulomaka ovih cjedila utvrđeni su još na području Kvarnera u Vaganačkoj pećini, u Dalmaciji (Danilo-Bitinj) te u hvarskim i nakovanskim slojevima Pokrovnika i Vele spile. Na nalazištu Danilo-Bitinj se u neolitičkim slojevima pojavljuju ulomci koji vjerojatno pripadaju zdjelama-cjedilima ljevkastog ili stožastog oblika, kao i ulomci dna na čijim su rubovima vidljive izbušene rupice pa pretpostavljamo da se ovdje radi o posudama-cjedilima polukružnog oblika. Inače, ovakva neolitička keramička cjedila ljevkastog ili stožastog i polukružnog oblika pojavljuju se i na pojedinim neolitičkim nalazištima u Istočnoj Slavoniji i Srbiji. Za primjere ulomaka cjedila iz Sv. Mihovila, zbog navedene problematičnosti miješanih kulturnih slojeva, pretpostavljamo da se pojavljuju vjerojatno u neolitičkom dobu, a u upotrebi su do kraja eneolitičkog razdoblja.

 _________________________________________________________________________

Satelitska karta rasprostranjenosti keramičkih posuda-cjedila u Istri:
1) Sv. Mihovil; 2) Pupićina peć; 3) Jačmica; 4) Laganiši; 5) Zambratija; 6) Limska gradina.

_________________________________________________________________________

Keramičke posude-cjedila vjerojatno su bile dio veće posude koja je služila za preradu mlijeka ili procjeđivanje napitaka dobivenih namakanjem i fermentacijom žitarica ili voća. Ovo dijelom potvrđuje rekonstrukcija keramičke posude (iz mlađih razdoblja) na kojoj je vidljiv dio cjedila stožastog oblika, koji je služio za preradu mliječnih proizvoda, a koja je izložena u muzeju u Perugi.

 _________________________________________________________________________

Rekonstrukcija mužnje ovaca u neolitičkom razdoblju (nacrtao: R. Zlatunić, crtež doradio: I. Juričić).

Takav sir bio je jedan od glavnih izvora proteina za odraslu neolitičku populaciju, a i kasnije prapovijesne zajednice na istočnojadranskom prostoru. Ovakav način izrade sira zadržao se u njegovoj tradicionalnoj proizvodnji u ruralnim područjima Hercegovine, Zagore i Like.

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Datiranje pojave i početka prerade mliječnih proizvoda

Biomolekularne analize lipida na posudama pokazuju da je na području jugozapadne Azije proizvodnja mliječnih proizvoda postojala već oko oko 7000. g. pr. Kr., a na području središnje Turske (Anatolija) oko 6500. – 5500. g. pr. Kr. Na području južne Europe, gdje su postojale ranoneolitičke kulture Starčevo-Criş i Köros, najstarije je korištenje mliječnih proizvoda zabilježeno oko 5950. – 5500. g. pr. Kr. Na istočnojadranskoj obali dva su područja na kojima su dokazani najstariji tragovi proizvodnje mliječnih proizvoda, i to putem analize ostataka mliječnih masti na keramičkim posudama. Prvo područje je Dalmacija, s nalazištima Danilo-Bitinj i Pokrovnik, datiranim u ranoneolitičko i srednjeneolitičko razdoblje (impresso kultura istočnog Jadrana i Danilo kultura), oko 5700. – 5200. g. pr. Kr., a drugo je Slovenija, odnosno Vlaška kultura na nalazištu Mala Triglavca, datiranom oko 5527. - 5467. g. pr. Kr.

Tipovi posuda na nalazištu Danilo-Bitinj i Pokrovnik na kojima su evidentirani ostaci lipida:

• ranoneolitičke manje posude ukrašene impresso cik-cak utisnutim ukrasima, promjer otvora posuda < 5 cm,

• srednjoneolitičke posude Danilo kulture: figuline, zdjele, ritoni te stožasta perforirana cjedila. Ritoni se kao kultne posude ponekad povezuju s kultom plodnosti, a ponekad s proizvodnjom mlijeka i sira.

Rezultati DNK analize kostiju odraslih ljudi s istočnojadranskog prostora iz vremena neolitika ukazuju na prisutnu netoleranciju na mliječni šećer - laktozu. U fermentiranim mliječnim proizvodima poput sira količina laktoze bila je vrlo niska, tako da su odrasle osobe mogle konzumirati ove proizvode, lakše ih čuvati i transportirati na veće udaljenosti.

_________________________________________________________________________

Zaključak

Keramička cjedila kao dio posuda za proizvodnju mlijeka i sira, kao i procjeđivanje različitih napitaka dobivenih fermentacijom i namakanjem voća i žitarica, pojavljuju se još u ranom neolitiku u Dalmaciji, a na području Istre traju i koriste se u neolitičkom i eneolitičkom razdoblju.

Katalog

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

_________________________________________________________________________

Literatura

BRUSIĆ, Z. 2008. Pokrovnik - Naselje iz Neolitika, Šibenik.
BOGDANOVIĆ, M. 2004. Keramičko posuđe, Grivac, naselja protostarčevačke i vinčanske kulture (ed. M. Bogdanović), Kragujevac, 47-127.
BUDJA, M. 2013. Neolitički prijelaz na zemljoradnju na sjevernom Jadranu. Tolerancija laktoze, mljekarstvo i lipidni biomarkeri na keramici, Archaeologia Adriatica, VII, Zadar, 53-75.
ČEČUK, B., RADIĆ, D. 2005. Eneolitik (3) Nakovanska kultura; Vela Spila, Višeslojno pretpovijesno nalazište, Vela Luka - otok Korčula, Vela Luka.
ENATTAH, N. S. et al. 2007. Evidence of Still-Ongoing Covergence Evolution of the Lactose Persistence T-13910 Alleles in Humans, The American Journal of Genetics, 81, 615-625.
FORENBAHER, S., VRANJICAN, P. 1985. Vaganačka pećina, Opuscula Archaeologica, 10, Zagreb, 1-21.
FORENBAHER, S., KAISER., T. 2006. Lončarija Pupićine peći, Pretpovijesni stočari sjeverne Istre: Arheologija Pupićine peći, 1. svezak (ur. Miracle, P.; Forenbaher, S.).
Monografije i katalozi, 14, Pula, str. 163-224.
GERBAULT, P. et al. 2013. Critical Review: How Long Have Adult Humans Been Consuming Milk? International Union of Biochemistry and Molecular Biology, 64/12, London, 983-990.
JERBIĆ-PERCAN, K. 2011. Prapovijesna keramika iz pećine Jačmice, Histria archaeologica, 42, Pula, 5-86.
KOMŠO, D. 2008. Pećina Laganiši, mjesto života i smrti, Katalog izložbe, 73, Pula.
KONCANI UHAČ, I., ČUKA, M. 2015. Doprinos poznavanju podmorskog eneolitičkog nalazišta u uvali Zambratija, Histria archaeologica, 46, Pula, 24-75.
KOROŠEC, J. 1958. Neolitska naseobina u Danilu Bitinju: rezultati istraživanja u 1953. godini, Zagreb.
MAROVIĆ, I. 2002. Sojeničko naselje na Dugišu kod Otoka (Sinj), Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 94, Split, 217-296.

McCLURE, S. B. et al. 2018. Fatty acid specific δ¹³C values reveal earliest Mediterranean cheese production 7,200 years ago, Plos One 13 (9), 1-15.
RADOVIĆ, S. 2014. Prehrana u neolitiku Hrvatske: značenje lova i stočarstva, Darovi zemlje, neolitik između Save, Drave i Dunava, Zagreb-Osijek; 166-178.
SALQUE, M. R. et al. 2012. New insights into the Early Neolithic economy and managment of animals in Southern and Central Europe revealed using lipid residue analyses of pottery vessels, Anthropozologica, 47/2, 45-62.
TISHKOFF, S. A. et al. 2009. Covergent adaptation of human lactase persistence in Africa and Europe, Nat. Genet. 39/1, 31-40. Europe PMC Faunders Author Manuscripts, 1-22.
ZLATUNIĆ, R. 2007. More recent archeological research on the prehistorical site of St. Michael - Bale, Histria Antiqua,15, Pula 457-472.

_________________________________________________________________________

Prapovijesna keramička cjedila u Istri

Izložba

Carrarina ul. 4, Pula

Prozor u prošlost

4. 6. – 6. 8. 2019.

Autor izložbe i teksta:

Romuald Zlatunić

Organizator i izdavač: Arheološki muzej Istre
Za organizatora i izdavača:

Darko Komšo

Uredništvo:

Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović

Autor postava, grafičko oblikovanje:

Vjeran Juhas

Autori fotografija:

Maja Čuka, Vjeran Juhas, Ida Koncani Uhač, Romuald Zlatunić

Crteži:

Ivo Juričić, Romuald Zlatunić

Koordinatorica izložbe:

Monika Petrović

Prijevod na talijanski:

Elis Barbalich-Geromella

Prijevod na engleski:

Neven Ferenčić

Lektorica za hrvatski jezik editor:

Dubravka Blaško

Korektura:

Irena Buršić, Adriana Gri Štorga, Darko Komšo,
Milena Špigić, Katarina Zenzerović

Tisak: MPS Pula

Naklada: 700

Pula, 2019.