Riba: dva motiva ribe starokršćanske Pule

Uvod

Bazilika sv. Marije Formoze u Puli izgrađena je u doba Istranina Maksimijana,
nadbiskupa Ravenne (546.-556.). Na raznobojnim podnim mozaicima oslikavale
su se kršćanske teme, ali predstavljene jednostavnim, stiliziranim geometrijskim
motivima.

Na mozaiku se mogao osjetiti mistični ambijent primorskog Mediterana.
Tako su vjernici ponizno, korakom pristupali simboličnom Kristovu vinogradu te
prikazu mora gdje se ocrtavao i motiv ribe.

__________________________________________________________________

Riba u ranokršćanskoj umjetnosti

Riba je kao simbolički motiv ranokršćanske umjetnosti bila tajni znak (kriptogram) kršćanske zajednice. Prikaze ribe iz kriptokršćanskog doba nalazimo pri rimskim grobljima (3. st.). Na nadgrobnoj steli iz Rima naslov je ΙΧΘΥΣ ΖΩΝΤΩΝ ("riba života") s prikazom para riba i sidra. Iz katakombi Sv. Sebastijana epitaf je s prikazom riba i sidra, a iz Priscilinih katakombi prikaz ribe iza imena pokojnika objašnjava se kao: Alexander in [Christo]. U Kalistovim katakombama natpis je s cjelovitim objašnjenjem akronima ΙΧΘΥΣ, te freska s motivom ribe i košaricom kruha.

Na podnom mozaiku dvorane antičke gradske stambene kuće u Poreču gdje se okupljala kršćanska zajednica (domus ecclesiae) nalazi se naturalistički prikaz ribe (4. st.) uz umetnute stupiće oltara. Na podnom mozaiku akvilejske bazilike prikazana je scena ribarenja s raskošnom morskom faunom i starozavjetna prispodoba o Joni (4. st.). Slični brojni naturalistički prikazi šarolikog morskoga svijeta u antičkim vilama predstavljaju prvenstveno osvježenje životnog prostora, ali su ujedno pogodni za naglašavanja značenja ribe u teološkom smislu. Ovaj kršćanski simbol prikazuje se i u vremenima nakon carskih proglasa, kada se moglo slobodno propovijedati kršćanstvo.

Riblji svijet prikazan je npr. na podnim mozaicima sakralnih kompleksa u Trevisu (4. st.), Parmi (4. st.), Amfilopolisu, Herakleji Linkestis, Stobima, Nikopolju (5. st.). Uz sami oltar svetišta u Tabghi na Galilejskom jezeru prikaz je dviju riba i košare s kruhom (5./6. st.), te riba u tuniskoj Kelibiji (baptisterij, 6. st.). U Ravenni je prikaz riba na podnom mozaiku (S. Severo, 6. st.) i naročito zanimljiv reljef na ambonima (katedrala, II. pol. 6. st.), s prikazom simboličnih životinja poredanih u redove (gore janjad, zatim rajske ptice i jeleni, a najdonje ribe).

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Riba i more u bazilici sv. Marije Formoze

A. Gnirs 1902. g. donosi crtež dijela podnog mozaika iz središnjeg broda bazilike sv. Marije Formoze od kojeg je preostao dio prikaza ribe. Motiv triju beskrajno prepletenih vrpci tvore naizmjenično veće i manje kružne medaljone, a u međuprostorima je prikaz ribe i stiliziranih vegetabilnih motiva. Slične isprepletene kompozicije nađene su u Solinu (sj. bazilika i Kapljuč, 5. st.), Puli (Katedrala, 6. st.), Ravenni (S. Appolinare in Classe, 6. st.), a s prikazima riba u Vrsaru (4. st.), Poreču (Eufrazijeva bazilika,
6. st), te u Casarnellu (S. Maria della Croce, 6. st.).

 
Simbol ribe može se posredno očitati i na mozaiku bočnoga broda bazilike sv. Marije Formoze, gdje je jedno polje ispunjeno mrežom od nizova manjih lukova. Ovaj antički geometrijski motiv preklopljenih uzoraka kao npr. perja (rajske ptice) pauna (opus pavonaceum), zbog izgleda poput ljuske (squama) u kontekstu ranokršćanske simbolike može predstavljati i prikaz ljuskaste površine ribe. Motiv je zastupljen u ranokršćanskoj umjetnosti, npr. ploča u katakombama Rima (S. Agnesa, 4. st.), te pri oltarima s konfesijom za ispovijedanje vjere (fenestella confesionis) kao dekorativna tranzena za mističnu komunikaciju s relikvijama martira i svetaca npr. Rim (S. Alessandro), Milano, (S. Ambrogio) iz 5. st. Isti je ukras oltarnih ograda (pune ploče ili tranzene) npr. Ravenna (S. Agata Maggiore, 6. st.), Salona (Marusinac, Kapljuč), Galovac (Crkvina 6. st.) ili prozorskih tranzena, npr. Pula (katedrala, 5. st.), Omišalj na Krku (Mirine, 5./6. st.). Sličan motiv prikazan je na mozaicima npr. Pula (Sv. Toma, 4/5 st.), Ližnjan (Kuje, 5. st.), Muline na Ugljanu (memorija, 4./5. st.), Salona (Kapljuč, 5. st.), Grado (Piazza della Corte, 4/5 st.), Jesolo (S. Giovanni Evangelista, 6 st.), Poreč (memorija, 6. st.), Herakleja Linkestis (baptisterij, 5. st.), Ohrid (Lin, 5/6. st.), Casarnello (S. Maria della Croce, 6. st.)

Na podnom mozaiku sj. broda bazilike sv. Marije Formoze može se očitati stilizirani prikaz mora (opet ljuskavo i ljeskavo) kao valoviti geometrijski motiv nanizanih nasuprotih "pelti" (grčki štit u obliku polumjeseca). Ponavljanje ujednačenog valovitog motiva stvara aluziju morske površine, tj. valovitog traga što ga ostavlja umirujuće gibanje mora na pješčanim obalama. Helenistički motiv pelte, razvio se naročito kao likovni izraz u antičkim vilama Italije, zapadnih provincija i sjeverne Afrike, te zatim u kršćanskim crkvama. Ovaj valoviti motiv dojmljiv je na podnim mozaicima npr. u mjestu Grado (S. Eufemia, 6. st.), Poreč (memorija, 6 st.), Salona (Kapljuč, kraj 4. st. i konsignatorij, 5 st.), Ravenna (Teodorikova palača, 6. st.), Forli (Meldola,
6. st), Jesolo (S. Giovanni Evangelista, 6 st.), Trento (S. Vigilio, 6. st.).

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

Ploča s prikazom ribe

Prilikom iskopa 1882. g. nasuprot crkve sv. Franje u Puli pronađen je dio ploče s reljefom ribe i dio pilastra s natpisom o dedikaciji bazilike (5. st.). Ploča i pilastar možda su pripadali istoj oltarnoj ogradi neke obližnje crkve. Naime, u franjevačkom samostanu (kapela sv. Ivana) nalazi se antički mozaik s naknadno umetnutim križem, što ukazuje na hipotetični oratorij ranokršćanske zajednice. Možda je na kamenoj ploči izvorno bilo prikazano jato riba (ribnjak) kao na plutejima (4./5. st.) bazilike na Crkvini (Bugojno). Pluteji su većinom ukrašeni kršćanskom simboličkom porukom na jednoj strani (prema vjernicima), a naša ploča s reljefom ribe na drugoj strani ima prikaz križa u kružnom medaljonu. Krug predstavlja nepobjedivi solarni aspekt (Sol Invictus) Kristove božanske osobe. Kružnica s valovnicom oko križa ujedno predstavlja lovorov pobjednički vijenac (corona triumphalis) slaveći Krista. Izgleda da je reljefe na obje strane klesao isti majstor. Možda je antička ploča s poganskim prikazom ribe dodatno kristijanizirana križem. Moguće da je reljef ribe iz kriptokršćanskog razdoblja, te je naknadno dodan križ. Kada cjelovita ploča više nije bila u sakralnoj funkciji motiv ribe je izdvojen, a ulomak iskorišten kao "ribarska" dekoracija.

• • •

Motiv ribe nalazi se i na kasnoantičkim uporabnim predmetima (uljanice, posude, žlice) te nakitu (prstenje, geme) premda ne mora uvijek imati kršćanski simbolički smisao. Međutim, naročito kao izraz primorskog podneblja prikladna je tema na mozaicima bazilike sv. Marije Formoze na južnoj obali grada koji živi s pomorstvom i ribarstvom. Tako su blizina i svježina mora, te simbolično značenje ribe neposredno nadahnuće kršćanskoj zajednici.

__________________________________________________________________

KATALOG

__________________________________________________________________

Literatura

BADURINA, A. et al. 1979. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb.

BANDMANN, G. et al. 1970. Lexikon der christlichen Ikonographie, II, Rom, 35-40.

BOVINI, G. 1968. "Corpus" della scultura paleocristiana bizantina ed altomedioevale di Ravenna I, Roma.

CAMBI, N. 1977. Krist i njegova simbolika u likovnoj umjetnosti starokršćanskog perioda u Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 70-71/1968-69, Split, str. 57-106.

CRNČEVIĆ, A. 2014. Zaboravljeni jezik kršćanskih simbola. Živo vrelo 7, Zagreb.

CVETKOVIĆ-TOMAŠEVIĆ, G. 1978. Ranobizantski podni mozaici, Beograd.

DUVAL, N. et al. 1994. Salona I, Catalogue de la sculpture architecturale paleochretienne de Salone, Rome – Split.

FARIOLI CAMPANATI, R. 2008. Temi musivi nei pavimenti d’area adriatica (V–VI secolo).
Antichità Altoadriatiche, 66. Trieste, 435–454.

GARUCCI, P. R. 1873 - 1881. Storia del arte cristiana nei primi otto secoli della chiesa I - VI. Prato.

GNIRS, A. 1902. Die Basilica St. Maria Formosa oder del Canneto in Pola. Mitteilungen der Zentralkommission für Erforschung und Erhaltung der Denkmalpflege, 28, Wien. 5762.

LADAN, T. et al. 1995. Aurelije Augustin, O državi Božjoj, sv. II. Zagreb.

MARCHETTI, L.– SPAMPINATO, B. 2020. Peltae subacquee e specchiatura marmoree,
Quaderni di Venezia Arti 4, Venezia, 53-75.

MARUŠIĆ, B. 1994. Varia Archeologica secunda. Histria archeologica, 13-14, Pula, 36-43.

MATEJČIĆ, I. 2014. Eufrazijana – Katedrala u Poreču. Poreč.

MATULIĆ, B. 1988. Motiv polumjesečastog štita na mozaicima salonitanske škole- radionice mozaika. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 87-89, Split, 359-385.

MEDER, J. 2003. Podni mozaici u Hrvatskoj od 1. do 6. st., Zagreb.

MIRABELLA ROBERTI, M. 1979–1980, Indagini nel Duomo di Pola. Atti e Memorie della Società Istriana di Archeologia e Storia Patria, 27–28 della N. S., Trieste, 13–31.

MORASSI, A. 1924. La chiesa di Santa Maria Formosa o del Canneto in Pola. Bolletino d’arte del Ministero della pubblica istruzione. Vol. 1, Roma, 125.

PAŠKVALIN, V. 1988. Ostaci starokršćanske bazilike na crkvini u Bugojnu. Radovi XIII. međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju, Split, 549-619.

PRELOG, M. 2004. Eufrazijeva bazilika u Poreču, Zagreb.

UJČIĆ, Ž. 2004. Ranokršćanska bazilika Sv. Marije Formoze u Puli, Katalog 68, Pula 2004.

__________________________________________________________________

Riba: dva motiva ribe starokršćanske Pule

Izložba
Carrarina ul. 4, Pula
Prozor u prošlost
1. 6. – 13. 9. 2022.

Autor izložbe i teksta: Željko Ujčić

Organizator i izdavač: Arheološki muzej Istre

Za organizatora i izdavača: Darko Komšo

Uredništvo: Darko Komšo, Adriana Gri Štorga, Katarina Zenzerović

Autor postava, grafičko oblikovanje: Vjeran Juhas

Koordinatorica izložbe: Monika Petrović

Autori fotografija: Željko Ujčić, Dario Maršanić

Crteži: Ivo Juričić

Grafička rekonstrukcija mozaika: Brac d.o.o. - Medulin

Priprema predmeta za izložbu: Branko Salopek, Andrea Sardoz

Prijevod na talijanski: Elis Barbalich-Geromella

Prijevod na engleski: Neven Ferenčić

Lektorica za hrvatski jezik: Milena Špigić

Korektura: Adriana Gri Štorga, Milena Špigić, Katarina Zenzerović

Tisak: MPS Pula

 Naklada: 500

 Pula, 2022.